Pitanje: Gospodine Fetahoviću, šta Vas je podstaklo da pokrenete projekat koji se bavi
digitalizacijom bošnjačke kulturne baštine?
Adem Fetahović:
Iz potrebe da se sačuva ono što polako blijedi iz našeg kolektivnog pamćenja. Bošnjačka
zajednica u Crnoj Gori, posebno na sjeveru, ima izuzetno bogato nematerijalno nasljeđe – od
običaja, porodičnih priča, fotografija do usmenih predanja. Međutim, sve to je često u opasnosti
da bude zaboravljeno ili izgubljeno. Digitalizacija je način da se ta baština ne samo sačuva, već i
učini dostupnom širem auditorijumu.
Pitanje: Kako ste osmišljavali aktivnosti projekta i na koji način ste birali materijal za digitalnu
arhivu?
Adem Fetahović:
Imali smo jasan plan – najprije formiranje stručnog i posvećenog tima, zatim istraživanje i
kontaktiranje porodica, lokalnih biblioteka, kolekcionara i kulturnih radnika. Sakupljali smo
priče, dokumente, rukopise, fotografije i svjedočenja. Kriterijum nam je bio da svaki predmet
mora imati identitetsku, kulturnu ili emotivnu vrijednost za zajednicu. Radili smo pažljivo, uz
saglasnost vlasnika i uz poštovanje izvora.
Pitanje: Šta konkretno sadrži platforma www.bosnjackabastina.me?
Adem Fetahović:
Platforma je organizovana tako da posjetilac može pretraživati građu po kategorijama:
fotografije, dokumenti, predanja, običaji i lične priče. Svaka jedinica je opremljena opisom,
mjestom porijekla i godinom, gdje je to moguće. Osim arhive, tu su i članci, edukativni
materijali, kao i mogućnost da posjetioci sami predlože građu za arhiviranje.
Pitanje: Jedna od aktivnosti bila je i edukativna radionica za mlade. Kakav je bio odziv i utisak?
Adem Fetahović:
Radionica je prevazišla naša očekivanja. Učestvovalo je 12 mladih ljudi koji su pokazali veliko
interesovanje za temu. Naučili su osnove digitalizacije, katalogizacije, ali i važnost kulturne
baštine. Posebno me raduje što su neki od njih nakon radionice izrazili želju da volontiraju u
daljoj izgradnji arhive.
Pitanje: Kako ocjenjujete postignute rezultate projekta?
Adem Fetahović:
I više nego zadovoljavajuće. Digitalizovali smo više od 60 jedinica građe, pokrenuli
funkcionalnu platformu, objavili publikaciju i okupili zajednicu oko jednog važnog cilja.
Posebno bih istakao odziv građana koji su nudili svoje materijale i priče – to je pokazatelj da
ovaj projekat ima smisla i vrijednost za zajednicu.
Pitanje: Postoji li plan za nastavak?
Adem Fetahović:
Apsolutno. Projekat je zamišljen kao temelj, a ne kao zatvorena cjelina. Nastavićemo sa
digitalizacijom, sa dopunom arhive, i nastojaćemo uključiti škole, kulturne institucije i
pojedince. Uspostavljamo kontakte sa dijasporom, jer i tamo ima mnogo građe koja može
obogatiti našu arhivu.
Pitanje: Za kraj, koja je Vaša poruka mladima?
Adem Fetahović:
Da znaju ko su, odakle dolaze i da to znanje ne čuvaju samo za sebe. Kulturna baština nije teret –
ona je temelj na kojem se gradi identitet. Ako mi ne sačuvamo naše priče, sačuvaće ih neko drugi
– i možda ih neće ispričati na pravi način.