Novosti

Digitalna arhiva bošnjačke kulturne baštine-očuvanje identiteta kroz digitalne tragove. PDF izdanje  

U prostorijama Hotela Franca u Bijelom Polju 29. septembra 2025. godine, održana je edukativna radionica pod nazivom „Digitalizuj nasljeđe“, namijenjena mladim istraživačima, studentima i aktivistima. Učesnici su imali priliku da kroz interaktivne sesije uče o: značenju bošnjačke nematerijalne baštine, osnovama digitalizacije dokumenata i fotografija, alatima i metodama za arhiviranje i katalogizaciju građe, pripremi online sadržaja za digitalnu arhivu. Radionicu su vodili Alen Poljak i Kenan Idrizović stručnjaci iz oblasti kulturne antropologije i digitalnih tehnologija, a mladi su pokazali veliko interesovanje i spremnost da učestvuju u daljem razvoju platforme. „Mladi imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta. Ova radionica je početak jedne šire mobilizacije“, istakao je predavač Alen Poljak.

Pitanje: Gospodine Fetahoviću, šta Vas je podstaklo da pokrenete projekat koji se bavidigitalizacijom bošnjačke kulturne baštine?Adem Fetahović: Iz potrebe da se sačuva ono što polako blijedi iz našeg kolektivnog pamćenja. Bošnjačkazajednica u Crnoj Gori, posebno na sjeveru, ima izuzetno bogato nematerijalno nasljeđe – odobičaja, porodičnih priča, fotografija do usmenih predanja. Međutim, sve to je često u opasnostida bude zaboravljeno ili izgubljeno. Digitalizacija je način da se ta baština ne samo sačuva, već iučini dostupnom širem auditorijumu. Pitanje: Kako ste osmišljavali aktivnosti projekta i na koji način ste birali materijal za digitalnuarhivu?Adem Fetahović:Imali smo jasan plan – najprije formiranje stručnog i posvećenog tima, zatim istraživanje ikontaktiranje porodica, lokalnih biblioteka, kolekcionara i kulturnih radnika. Sakupljali smopriče, dokumente, rukopise, fotografije i svjedočenja. Kriterijum nam je bio da svaki predmetmora imati identitetsku, kulturnu ili emotivnu vrijednost za zajednicu. Radili smo pažljivo, uzsaglasnost vlasnika i uz poštovanje izvora. Pitanje: Šta konkretno sadrži platforma www.bosnjackabastina.me?Adem Fetahović:Platforma je organizovana tako da posjetilac može pretraživati građu po kategorijama:fotografije, dokumenti, predanja, običaji i lične priče. Svaka jedinica je opremljena opisom,mjestom porijekla i godinom, gdje je to moguće. Osim arhive, tu su i članci, edukativnimaterijali, kao i mogućnost da posjetioci sami predlože građu za arhiviranje. Pitanje: Jedna od aktivnosti bila je i edukativna radionica za mlade. Kakav je bio odziv i utisak? Adem Fetahović:Radionica je prevazišla naša očekivanja. Učestvovalo je 12 mladih ljudi koji su pokazali velikointeresovanje za temu. Naučili su osnove digitalizacije, katalogizacije, ali i važnost kulturnebaštine. Posebno me raduje što su neki od njih nakon radionice izrazili želju da volontiraju udaljoj izgradnji arhive. Pitanje: Kako ocjenjujete postignute rezultate projekta?Adem Fetahović:I više nego zadovoljavajuće. Digitalizovali smo više od 60 jedinica građe, pokrenulifunkcionalnu platformu, objavili publikaciju i okupili zajednicu oko jednog važnog cilja.Posebno bih istakao odziv građana koji su nudili svoje materijale i priče – to je pokazatelj daovaj projekat ima smisla i vrijednost za zajednicu. Pitanje: Postoji li plan za nastavak?Adem Fetahović:Apsolutno. Projekat je zamišljen kao temelj, a ne kao zatvorena cjelina. Nastavićemo sadigitalizacijom, sa dopunom arhive, i nastojaćemo uključiti škole, kulturne institucije ipojedince. Uspostavljamo kontakte sa dijasporom, jer i tamo ima mnogo građe koja možeobogatiti našu arhivu. Pitanje: Za kraj, koja je Vaša poruka mladima?Adem Fetahović:Da znaju ko su, odakle dolaze i da to znanje ne čuvaju samo za sebe. Kulturna baština nije teret –ona je temelj na kojem se gradi identitet. Ako mi ne sačuvamo naše priče, sačuvaće ih neko drugi– i možda ih neće ispričati na pravi način.